1.3 - Franačka
Franačko Carstvo, je kršćansko carstvo koje se nalazilo na području današnje Belgije, Nizozemske i Francuske (tako je i Francuska dobila ime).Franci su branili rimsku granicu i prihvaćali rimsku kulturu. Klodvig bio je najznatniji vođa Franačke, te je utemeljio dinastiju Merovinga. Nakon njega država se podjelila na više djelova, a ti djelovi međusobno bi ratovali. Upravitelji dvorova majordomi imali su najveću moć. Zbog unutarnje nestabilnosti države, prijetili su napadi.
Majodrom Karlo Martel bio je jedan od najmoćnijih vladara, početkom 8. st. Širi granice i pobjeđuje kasnije pobjeđuje Arape.
Pipin Mali vodio je politiku dobrih odnosa s papom. Papi je daje vlast na zapadu i pomaže u nekim bitkama.
Franačka doživljava vrhunac za vrijeme Karlove vlasti, sin Pipina Malog.
812. g. Mir u Aachenu, bizantu priznaje se Venecija i djelovi Dalmacije.
Markama, tj. osvojenim područjima vladali su markgrofovi ili vojvode. Karlovi nasljednici neuspješno održavaju jedinstvenost i moć države. Smrt Ludovika Pobožnog dovodi do raspada Franačkog Carstva.
Verdunski ugovor 843. g. dijeli Franačku na Istočnu, Srednju i Zapadnu.
Majodrom Karlo Martel bio je jedan od najmoćnijih vladara, početkom 8. st. Širi granice i pobjeđuje kasnije pobjeđuje Arape.
Pipin Mali vodio je politiku dobrih odnosa s papom. Papi je daje vlast na zapadu i pomaže u nekim bitkama.
Franačka doživljava vrhunac za vrijeme Karlove vlasti, sin Pipina Malog.
812. g. Mir u Aachenu, bizantu priznaje se Venecija i djelovi Dalmacije.
Markama, tj. osvojenim područjima vladali su markgrofovi ili vojvode. Karlovi nasljednici neuspješno održavaju jedinstvenost i moć države. Smrt Ludovika Pobožnog dovodi do raspada Franačkog Carstva.
Verdunski ugovor 843. g. dijeli Franačku na Istočnu, Srednju i Zapadnu.