1.2 - Bizant
Bizantsko Carstvo je kršćansko carstvo na istoku. Kroz 5. st. bizant unaprijeđuje i gradi svoju snažnu vojsku, potrebnu za obranu od huna i Perzije. Idućeg je stoljeća, Bizantska vojska bila najjača sila koja kreće protiv germanskih država. Znatan je bio car Justinijan I., uništio je Ostrogote i Vandale.
Justinijanov cilj je bio vratiti neke od starih Rimskih provincija natrag pod svoje vlasništvo. Još jedan razlog za rat je to što su Ostrogoti i Vandali bili arijanci, i često bi proganjali kršćane.U 6.st. Justinijan šalje zapovjednika na zapad i uspješno pobjeđuje Vandale te vraća Sjevernu Afriku pod Carstvo. Iznenađen uspjehom, Justinijan ubrzo šalje i vojni pohod na Italiju. Za poraz Ostrogota, potrebno je bilo dugo vrijeme ratovanja (20 g.), no u isto vrijeme Bizanta napadaju Perzijanci, ali se Justinijan složio se da će im plaćati porez. Pojavila se kuga, a Bizant osvaja Ostrogote u Italiji.Ali Justinijan nije još dugo vladao Italijom; njom su ubrzo zavladali Langobardi. Justinijanovi arhitekti izgradili su crkvu sv. Sofije/Mudrosti.
Nakon Justinijanovog doba započela je kriza gospodarstva i vojske, i u isto vrijeme su počeli stalni napadi na Carstvo. U svakom pogledu, država se raspadala. Ali zatim car Heraklije dolazi na vlast, usred rata s Perzijom. Perzijanci su već zauzeli Egipat i Levant, s prijetnjom Carigradu. Perzijanci su tokom pada Jeruzalema ukrali određene kršćanske relikvije, a kao odgovor na to, kršćanski Heraklije je pokrenuo vojni pohod na njih, te vrlo brzo i pobjedio.
U isto vrijeme (626 g), Avari i Slaveni napali su Carigrad, ali pohod im je bio neuspješan zbog čvrstih gradskih zidina.
U tom trenutku, potreba za vojskom je bila najveća nego ikad, a Heraklije je problem rješio na način da je reorganizirao vojsku i Carstvo. Uvodi teme, nove administrativne jedinice, te njima upravljaju stratezi. Svaka bi tema plaćala vojnike stratitote, te im je zemlja bila resurs. Vojnici bi dobivalji zemlju i plaćali porez, a zazuvrat obaljali vojnu službu. Heraklije je također i uveo bitne promjene, kao korištenje grčkog umjeto latinskog, prefiks bazilej, koji je bio grčki itd.Malo prije smrti Heraklija, istok se počeo zakuhavati - Arapi vs. Sirija, Palestina i Egipat. Heraklijevi nasljednici nisu obranili ono što je sačuvao. Na teritoriju Bizanta stvoriti će se dvije države - Bugarsko Carstvo i Arapski Kalifat.
Najveća kriza u Bizantu bila je prepirka oko štovanja ikona, u tzv. ikonoklazmu - pokret koji je nastojao zabraniti prikazanje i štovanje svetih slika (Trojstvo, Krist, anđeli, svetci itd.). Carevi su u 8. st nametali taj pokret - dok su se Crkva, stanovništvo i Pape tome protivili. Uskoro su se okrenuli novom zaštitniku na zapadu - Franačkoj.Razdoblje vladanja Makedonske dinastije (9.-11. st) smatra se zlatnim dobom Bizanta - gospodarstvo, obrazovanje i trgovina doživljava svoj ponovni procvat. Osnivač Makedonske dinastije je Bazilije I., slavan je po svojim vojnim uspjesima protiv Arapa i pokrštavanjem slavenskih naroda; u tome su kasnije znatni Ćiril i Metod.
Osnovana je tema Dalmacija, kojoj je bit bio obraniti Bizant, a također i osigurati vojnu i političku prevlast nad Bizantom i susjednim sklavinijama.
Nakon Bazilija, Bizant napada Bugarski vladar Simeon, te mu je cilj bio osvojiti Konstantinopol. Nije uspio osvojiti grad, ali mu je priznat naslov bugarskog cara. Dok su oni ratovali, bile su prisutne i druge manje sile, kao npr. Hrvatska u vrijeme Tomislava je bila na strani Bizanta.
Simeonov nasljednik odlučio je sklopiti mir s Bizantom, ali usprkos tomu Bugarska je počela slabiti zbog napada od strane Pečenega i Mađara.
Ubroz, s Bizantom se ponovno počinje ratovati od strane Bugarske. Bugari gube dio teritorija, a Bizant je također oslabio zbog borbe nad prijestoljem.
Makedonija također objavljuje rat nad Bizantom, pod vodstvom Samuila. Na prijestolje Bizanta stiže Bazilije II. Navedeni Samuilo sa Makedonskim Carstvom proširuje se na područje Grčke, ali ubrzo doživljava poraz, kada njegova vojska gubi bitku.
Bizant je za vrijeme Bazilija II. bio teritorijalno najveći, ali nakon njegove smrti nastaje kriza i destabilizacija carstva. Dodatna stabilizacija carstva događa se u 11. st kada Turci Seldžuci osvajaju Malu Aziju.
Justinijanovo doba
Justinijanov cilj je bio vratiti neke od starih Rimskih provincija natrag pod svoje vlasništvo. Još jedan razlog za rat je to što su Ostrogoti i Vandali bili arijanci, i često bi proganjali kršćane.U 6.st. Justinijan šalje zapovjednika na zapad i uspješno pobjeđuje Vandale te vraća Sjevernu Afriku pod Carstvo. Iznenađen uspjehom, Justinijan ubrzo šalje i vojni pohod na Italiju. Za poraz Ostrogota, potrebno je bilo dugo vrijeme ratovanja (20 g.), no u isto vrijeme Bizanta napadaju Perzijanci, ali se Justinijan složio se da će im plaćati porez. Pojavila se kuga, a Bizant osvaja Ostrogote u Italiji.Ali Justinijan nije još dugo vladao Italijom; njom su ubrzo zavladali Langobardi. Justinijanovi arhitekti izgradili su crkvu sv. Sofije/Mudrosti.Justinijanovo doba
Heraklijevo doba
Nakon Justinijanovog doba započela je kriza gospodarstva i vojske, i u isto vrijeme su počeli stalni napadi na Carstvo. U svakom pogledu, država se raspadala. Ali zatim car Heraklije dolazi na vlast, usred rata s Perzijom. Perzijanci su već zauzeli Egipat i Levant, s prijetnjom Carigradu. Perzijanci su tokom pada Jeruzalema ukrali određene kršćanske relikvije, a kao odgovor na to, kršćanski Heraklije je pokrenuo vojni pohod na njih, te vrlo brzo i pobjedio.Heraklijevo doba
U isto vrijeme (626 g), Avari i Slaveni napali su Carigrad, ali pohod im je bio neuspješan zbog čvrstih gradskih zidina.
U tom trenutku, potreba za vojskom je bila najveća nego ikad, a Heraklije je problem rješio na način da je reorganizirao vojsku i Carstvo. Uvodi teme, nove administrativne jedinice, te njima upravljaju stratezi. Svaka bi tema plaćala vojnike stratitote, te im je zemlja bila resurs. Vojnici bi dobivalji zemlju i plaćali porez, a zazuvrat obaljali vojnu službu. Heraklije je također i uveo bitne promjene, kao korištenje grčkog umjeto latinskog, prefiks bazilej, koji je bio grčki itd.Malo prije smrti Heraklija, istok se počeo zakuhavati - Arapi vs. Sirija, Palestina i Egipat. Heraklijevi nasljednici nisu obranili ono što je sačuvao. Na teritoriju Bizanta stvoriti će se dvije države - Bugarsko Carstvo i Arapski Kalifat.
Zlatno doba Bizanta i vladar Bazilije
Najveća kriza u Bizantu bila je prepirka oko štovanja ikona, u tzv. ikonoklazmu - pokret koji je nastojao zabraniti prikazanje i štovanje svetih slika (Trojstvo, Krist, anđeli, svetci itd.). Carevi su u 8. st nametali taj pokret - dok su se Crkva, stanovništvo i Pape tome protivili. Uskoro su se okrenuli novom zaštitniku na zapadu - Franačkoj.Razdoblje vladanja Makedonske dinastije (9.-11. st) smatra se zlatnim dobom Bizanta - gospodarstvo, obrazovanje i trgovina doživljava svoj ponovni procvat. Osnivač Makedonske dinastije je Bazilije I., slavan je po svojim vojnim uspjesima protiv Arapa i pokrštavanjem slavenskih naroda; u tome su kasnije znatni Ćiril i Metod.Zlatno doba Bizanta i vladar Bazilije
Osnovana je tema Dalmacija, kojoj je bit bio obraniti Bizant, a također i osigurati vojnu i političku prevlast nad Bizantom i susjednim sklavinijama.
Nakon Bazilija, Bizant napada Bugarski vladar Simeon, te mu je cilj bio osvojiti Konstantinopol. Nije uspio osvojiti grad, ali mu je priznat naslov bugarskog cara. Dok su oni ratovali, bile su prisutne i druge manje sile, kao npr. Hrvatska u vrijeme Tomislava je bila na strani Bizanta.
Simeonov nasljednik odlučio je sklopiti mir s Bizantom, ali usprkos tomu Bugarska je počela slabiti zbog napada od strane Pečenega i Mađara.
Ubroz, s Bizantom se ponovno počinje ratovati od strane Bugarske. Bugari gube dio teritorija, a Bizant je također oslabio zbog borbe nad prijestoljem.
Makedonija također objavljuje rat nad Bizantom, pod vodstvom Samuila. Na prijestolje Bizanta stiže Bazilije II. Navedeni Samuilo sa Makedonskim Carstvom proširuje se na područje Grčke, ali ubrzo doživljava poraz, kada njegova vojska gubi bitku.
Bizant je za vrijeme Bazilija II. bio teritorijalno najveći, ali nakon njegove smrti nastaje kriza i destabilizacija carstva. Dodatna stabilizacija carstva događa se u 11. st kada Turci Seldžuci osvajaju Malu Aziju.