Vrste zavisnosloženih rečenica

Sad kada smo prošli nezavisnosložene, moramo proći zavisnosložene rečenice i kako se one dijele i određuju. Međutim, proces je drukčiji od prošlog. Razlika je da se umjesto gledanja veznika zavisnim postavlja pitanje na glavnu rečenicu i odgovor mora biti zavisna surečenica.

1. Predikatna
najčešće veznik "da"; predikat je dopuna

Predikatnu rečenicu možemo primjetiti ako je na mijesto neke imenske riječi umetnut predikat, jer da je umjesto predikata imenica to bi bila jednostavna rečenica. Najčešće je veznik predikatnih rečenica "da".Primjer 1
Situacija je da bolja ne može biti.
Situacija je da bolja ne može biti.
Situacija je da bolja ne može biti.Primjer 2
Ja sam koji jesam.
Ja sam koji jesam.
Ja sam koji jesam.
Niste shvatili? Detaljno objašnjenje ->Hint: U predikatnim rečenicma glavne surečenice najčešće završavaju s nekim oblikom glagola "biti". U primjeru 1 "je" i u primjeru 2 "sam".

2. Subjektna
tko? što?; surečenica umjesto subjekta

Subjektne rečenice su one u kojima je umjesto subjekta ubačena surečenica. Ponovno kao i u predikatnoj, bez surečenice, bila bi jednostavna. Također, možemo odrediti da li je subjektna ako postavimo pitanje glavnoj. Ako postavljamo pitanje tko ili što, i na to pitanje odgovara zavisna, riječ je o subjektnoj.Primjer
Onaj koji misli dosjetiti će se prvi.
Onaj koji misli, dosjetiti će se prvi.
Onaj koji misli, dosjetiti će se prvi.
Zavisna, GlavnaZatim postavljamo pitanje.
Tko će se dosjetiti prvi? Odgovor - "Onaj koji misli". Ovo je subjektna.Detaljno objašnjenje ->

3. Objektna
koga? što?

Ako ste naučili prošle, možete zaključiti kako se dalje radi: u objektnim rečenicama zavisna surečenica umeće se na mjesto objekta. Na pitanja glavnoj koga? ili što? odgovor će biti zavisna surečenica.Primjer
Osjetili smo da smo bijesni.
Osjetili smo da smo bijesni.
Osjetili smo da smo bijesni.
Glavna, ZavisnaOsjetili smo koga/što? Odgovor - "Da smo bijesni.", Ovo je objektna.Detaljno objašnjenje ->

4. Atributna
koji? čiji? kakav? kolik?

Atributne rečnice su one u kojima zavisna surečenica umeće se na mjesto atributa. Atributnima postavljamo pitanja koji, čiji, kakav.PrimjerJednostavna
Letjeli smo odličnim avionom.Složena
Letjeli smo avionom koji je odličan.
Letjeli smo avionom koji je odličan.
Letjeli smo avionom koji je odličan.
Glavna, ZavisnaLetjeli smo kakvim avionom? Odgovor - "(onim) koji je odličan". To dokazuje da je atributna.

5. Priložne

Priložne rečenice su one u kojima je zavisna surečenica ubačena na mjesto priložne oznake. U primjeru, radi se o uzročnoj. Priložne još mogu biti mjesne (gdje, kamo), vremenske (kada, otkad, dokad), načinske (na koji način, kako), namjerne (s kojom namjerom, zbog čega), pogodbene , posljedične, dopusne
Primjer (uzročna)Jednostavna
Kasnili smo zbog gužve.Složena
Kasnili smo zato što je bilo gužve.
Kasnili smo zato što je bilo gužve.
Glavna, ZavisnaZašto smo kasnili? -"zato što je bilo gužve".
Razlika među uzročnih i namjernih
Moguće je da će u testu biti vrijedno znati razliku među uzročnih i namjernih, jer imaju ista pitanja.
Priložne oznake uzroka su radnje koje su utjecale na nas, ali ih ne možemo promjeniti - pojave, nesvjesni događaji, tuđe aktivnosti itd. Dok su namjerne one koje smo mi ili netko drugi načinili sa namjerom i svjesti o radnji.
Korištenje veznika "pošto".
Pošto sam naučio za test, dobio sam peticu. (zbog učenja, dobio sam pet)
Pošto sam se probudio, otvorio sam oči. (nakon buđenja, otvorio sam oči)Ako niste shvatili o čemu je riječ - veznik pošto se isključivo koristi u vremenskim surečenicama, nikad u namjernim.
Pogodbene rečeniceStvarne / realne
Glavna surečenica će se ostvariti ako se ostvari uvijet u zavisnoj.
Ako budeš htio, idemo u kino.Potencijalne / moguće
Glavnu surečenicu moguće je izvršiti samo ako je ostvaren uvijet u zavisnoj.
Ako se složiš da idemo u kino, poći ćemo.Nestvarne / nerealne
Glavnu surečenicu nije moguće ostvariti.
Da si htio, otišli bi u kino.