Vrste rečenica i kako ih odrediti
Vrste rečenica i kako ih odrediti
Rečenice - posvuda su, koristimo ih kako bi se izražavali, komunicirali - i prošli idući test iz hrvatskog.
Rečenice po sastavu se dijele na jednostavne i složene:
Jednostavne
Ako rečenica ima jedan predikat i nema dodatne nadopune, odnosno ako su u rečenici samo subjekt i predikat, rečenica je jednostavna neproširena. Primjer:Ivano pjeva.
Međutim, ako rečenica ima osim jednog predikata još i dodatne nadopune, kao objekte, priloge itd., onda je riječ o jednostavnoj proširenoj rečenici. Primjer:
Ivano pjeva za svog prijatelja.
Međutim, ako rečenica ima osim jednog predikata još i dodatne nadopune, kao objekte, priloge itd., onda je riječ o jednostavnoj proširenoj rečenici. Primjer:
Ivano pjeva za svog prijatelja.
Složene
Za razliku od jednostavnih rečenica, složene su, kako im samo ime kaže, kompleksnije jer imaju više predikata, a složene se dijele na:
NezavisnosloženeAko rečenica ima točno dva predikata i njezine dvije surečenice mogu stati odvojeno, govorimo o nezavisnosloženoj rečenici. Ona se sklapa povezivanjem. Promotrite primjer:Teodor je visok, Marta je niska.Teodor je visok, Marta je niska.
Glavna ZavisnaAko ih u glavi odvojimo u dvije različite rečenice: "Teodor je visok." i "Marta je niska.", to dokazuje da se radi o nezavisnosloženoj jer imaju smisla.
ZavisnosloženeKad rečenica ima dva predikata, ali kad se njezine dvije surečenice ne mogu odvojiti, govorimo o zavisnosloženoj rečenici. Ona se sklapa uvrštavanjem. Primjer:Teodor se voli zezati da je Marta niska.Teodor se voli zezati da je Marta niska.
Glavna , ZavisnaAko ih odvojimo: "Teodor se voli zezati.", "Da je Marta niska.", druga rečenica nema smisla odvojeno, što dokazuje zavisnosloženu.
!! Ako su rečenice zavisnosložene ili nezavisnosložene, a nemaju veznik, onda su "sklopljene nizanjem".
VišestrukosloženeKada rečenica ima tri ili više predikata, radi se o višestrukosloženoj.Teodor se voli zezati da je Marta niska, dok je Teodorov brat zapravo najviši.Teodor se voli zezati da je Marta niska, dok je Teodorov brat zapravo najviši.
Glavna , Zavisna , Zavisna
NezavisnosloženeAko rečenica ima točno dva predikata i njezine dvije surečenice mogu stati odvojeno, govorimo o nezavisnosloženoj rečenici. Ona se sklapa povezivanjem. Promotrite primjer:Teodor je visok, Marta je niska.Teodor je visok, Marta je niska.
Glavna ZavisnaAko ih u glavi odvojimo u dvije različite rečenice: "Teodor je visok." i "Marta je niska.", to dokazuje da se radi o nezavisnosloženoj jer imaju smisla.
ZavisnosloženeKad rečenica ima dva predikata, ali kad se njezine dvije surečenice ne mogu odvojiti, govorimo o zavisnosloženoj rečenici. Ona se sklapa uvrštavanjem. Primjer:Teodor se voli zezati da je Marta niska.Teodor se voli zezati da je Marta niska.
Glavna , ZavisnaAko ih odvojimo: "Teodor se voli zezati.", "Da je Marta niska.", druga rečenica nema smisla odvojeno, što dokazuje zavisnosloženu.
!! Ako su rečenice zavisnosložene ili nezavisnosložene, a nemaju veznik, onda su "sklopljene nizanjem".
VišestrukosloženeKada rečenica ima tri ili više predikata, radi se o višestrukosloženoj.Teodor se voli zezati da je Marta niska, dok je Teodorov brat zapravo najviši.Teodor se voli zezati da je Marta niska, dok je Teodorov brat zapravo najviši.
Glavna , Zavisna , Zavisna
Određivanje vrste rečenica po sastavu
Određivanje vrste rečenica po sastavu
Primjer 1. (jednostavna)
Primjer 1. (jednostavna)
Sad kada ste naučili vrste rečenica, ovako se određuje vrsta rečenice po sastavu korak po korak. Uzmimo ovaj primjer:
Ivano obožava voziti biciklu.
1. Nalaženje predikata
Predikati su glagoli - radnja, dakle, u rečenici je predikat "obožava voziti". Podcrtajmo ga.
Predikati su glagoli - radnja, dakle, u rečenici je predikat "obožava voziti". Podcrtajmo ga.
Ivano obožava voziti biciklu.
2. Vrsta rečenice
Sada kad znamo da rečenica ima jedan predikat i dopune, ustanovili smo da je navedena rečenica jednostavna proširena.
Sada kad znamo da rečenica ima jedan predikat i dopune, ustanovili smo da je navedena rečenica jednostavna proširena.
Ivano obožava voziti biciklu.
Primjer 2. (složena)
Primjer 2. (složena)
Uzmimo navedeni primjer:
Plenković je naredio da će ulaz u sabor biti zabranjen tijekom korone.
1. Nalaženje predikata
Uvijek prvo nalazimo predikate. To su "je naredio" i "će biti zabranjen".
Uvijek prvo nalazimo predikate. To su "je naredio" i "će biti zabranjen".
Plenković je naredio da će ulaz u sabor biti zabranjen tijekom korone.
2. Glavna i zavisna
Imamo sve potrebno da saznamo koja je glavna, a koja zavisna - zavisna surečenica uvijek u sebe uključuje veznik. To znači da je glavna "Plenković je naredio" i zavisna "da će ulaz u sabor biti zabranjen tijekom korone."
Imamo sve potrebno da saznamo koja je glavna, a koja zavisna - zavisna surečenica uvijek u sebe uključuje veznik. To znači da je glavna "Plenković je naredio" i zavisna "da će ulaz u sabor biti zabranjen tijekom korone."
Plenković je naredio | da će ulaz u sabor biti zabranjen tijekom korone.
Glavna , Zavisna
Glavna , Zavisna
3. Veznik
Sad kada imamo glavnu i zavisnu (koja se na papiru mora označiti uspravnom crtom), moramo zaokružiti veznik, koji je "da".
Sad kada imamo glavnu i zavisnu (koja se na papiru mora označiti uspravnom crtom), moramo zaokružiti veznik, koji je "da".
Plenković je naredio | da će ulaz u sabor biti zabranjen tijekom korone.
Glavna , Zavisna
Glavna , Zavisna
4. Vrsta rečenice
Saznali smo sve što možemo o rečenici - sad zaključimo. Rečenica ima dva predikata, i može li njezina surečenica stati odvojeno? "Da će ulaz u sabor biti zabranjen tijekom korone". Ne može. Riječ je o zavisnosloženoj rečenici.
Saznali smo sve što možemo o rečenici - sad zaključimo. Rečenica ima dva predikata, i može li njezina surečenica stati odvojeno? "Da će ulaz u sabor biti zabranjen tijekom korone". Ne može. Riječ je o zavisnosloženoj rečenici.