4. Vaskularne biljke
4. Vaskularne biljke
Prve kopnene vaskularne biljke, crvotočine i paprati pojavile su se već u doba kasnog devona stvarajući prve šume i nisu imali korijen i listove. U Hrvatskoj su zabilježene samo dvije vrste iz te skupine, a to su obična i jednoljetna crvotočina kod Gorskog kotara.Devonska eksplozija - nagli porast biodiverziteta tijekom ranog devona.Paprati - prve vaskularne biljke, razvile se u devonu prije 380 mil. g.U razvoju kopnenih biljaka paprati su 1. skupina u kojih je u životnom ciklusu razvijen dominantan sporofit,provodni sustav i korijen. Preslice- iz skupine paprati, izgledom nepodsjećaju na paprati jer imaju izrazito reducirane listove u sterlinom obliku. Vodene paprati- iz skupine paprati koji žive u vodama stajaćicama, plutajući na površini s korjenčićima uronjenima u vodu.Životni ciklus papratnjača - s donje strane razvijenih listova sporofit sadržava nakupine spora u sorusima. Kad spore sazriju, sporangiji pucaju i spore padaju na podlogu na kojoj kliju te nastaje mladi gametofit(protalij). Na zrelom gametofitu nalaze se muški i ženski spolni organi u kojima nastaju spolne stanice. Muške spolne stanice su pokretne i potrebna je voda kako bi stigle do jajne stanice i obavile oplodnju. Oplodnjom nastaje zigota, iz nje embrij iz kojeg se razvija sporofit koji raste i razvija se do zrelog oblika kakav prepoznajemo kao paprat.
Građa cvijeta kritosjemenjača