Probava i hrana

Izvanstanična i unutarstanična probava

Prije čovjeka, dok su mnogostanični organizmi izgledali kao današnji žarnjaci, probava bi im se odvijala izvanstanično. Organizam bi prilijepio hranjive tvari na svoje tkivo, te ih uz pomoć enzima unosio dok ne bi postale premalene. Nakon što su unešene, organizam razrađuje hranjivu tvar unutarstanično.Ključna razlika je da organizmi s mogućnošću izvanstanične probave mogu probaviti hranjive tvari čak veće od njih - tako se šire i povečavaju.

Razvoj prohodnog probavila

Naravno znamo da čovjek ne probavljuje hranu kroz kožu, već kroz usta, te ostatci izlaze na drugi kraj. Sve je to moguće zbog prohodnog probavila, tj. probavnog sustava.Sam razvoj prohodnog probavila počeo je kod oblića i virnjaka. Omogućuje bržu, sigurniju i širu prehranu. Također, daje nam više energije za kretanje i za ostale funkcije

Probavni sustav

Kao što je već spomenuto, čovjek ima prohodno probavilo, što znači da hrana ide u jednom smijeru. Hrana prvo ulazi u usnu šupljinu. Kako bi se lakše probavila, jezik igra ulogu u vlaženju hrane za gutanje. Nakon gutanja hrana prolazi kroz ždrijelo, gdje postoji mali mišić koji sortira hranu u jednjak, a zrak u pluća. Nakon jednjaka - duge cijevi, hrana stiže u želudac gdje provodi neko vrijeme. Zatim, tekućine i ostale tvari prolaze kroz jetru, koja ima ulogu kao filter - nepotrebni ostaci šalju se u mokraćni sustav, a hranjive i korisne tvari idu u tanko i debelo crijevo, gdje se onda rastavlja na proste faktore. Ostaci na kraju izlaze kroz analni otvor.Za test će biti potrebno ukratko opisati putovanje hrane kroz probavni sustav i znati označiti organe na slici (biti će ponuđeni na testu).

Hrana

Tvari koje unosimo možemo podjeliti u šest skupina:
  • Ugljikohidrati
  • Masti
  • Proteini
  • Voda
  • Vitamini
  • Minerali
Za razliku od ugljikohidrata, masti i proteina - koji imaju energetsku vrijednost, voda minerali i vitamini nemaju. 

Jetra

Jedan od najbitnijih i najvećih organa u trbuhu, koji sudjeluje u sustavima za probavu i izlučivanje, filtrira tvari koje unosimo. Npr. amonijak u ureu, razgrađivanje toksičnih tvari itd.Zbog filtracije, održavanje konectracije glukoze je također jetrina funkcija.Ako unosimo nezdravu hranu, alkoholna pića ili slatku/masnu hranu, može doći do prestanka regeneracije i do bolesti ciroze.

Bazalni metabolizam

Dok spavamo naše tijelo troši energiju i koristi je za održavanje životnih procesa - disanje, srce itd. Nazivamo ga bazalnim metabolizmom

Bolesti probave

U probavnom sustavu razlikujemo dvije najvažnije bolesti:Bulimija je naziv za poremećaj u kojem se osoba prejeda dok namjerno ne povrati sve što je unjela.Anoreksija je, doduše, potpuni gubitak apetita i suzdržavanje od uzimanja hrane.Uzrok obju bolesti je psihički nestvarna slika svog tijela i želja za savršenstvom.

Mokraćni sustav

Naše tijelo, kako bi izlučilo neiskorištene ostatke, filtrira unošene hranjive tvari i izbacuje ih kroz mokraću. Sve to spada pod mokraćni sustav. Sastoji se od bubrega, mokraćovoda, mjehura i mokraćne cvijevi.Bubrezi igraju najvažniju ulogu u mokraćnom sustavu jer oni upravo filtriraju krv i tvari.

Bolesti mokraćnog sustava

Bolesti uglavnom nastaju zbog bakterijskih infekcija.Česte su:
  • Bubrežni kamenci - taloženje minerala i spojeva, izazivaju vrlo jaku bol
  • Uremija - narušavanje homeostaze jer u oba bubrega prestali funkcionirati